Reklame


Postoji bezbroj načina na koje neko zlonameran ili samo zainteresovanza vašu privatnost može da uđe u vaš mejl nalog, čita poštu, šalje poruke, prosledi vaše podatke agencijama...
Greške, najčešće banalne, pravimo sami. Zato smo za vas kreirali vodič koji će vam pomoći da prepoznate najčešće zamke i da se zaštitite na internetu.
Jelena Jovanović iz Međunarodne piratske partije objašnjava za Press da postoji niz načina da vam neko „provali" u nalog, ali da često sami otkrivamo lozinku.
- Na Jahuu, Džimejlu ili Fejsbuku postoji takozvano bezbednosno pitanje i ima nekoliko opcija, kao što je ime ljubimca, gde ste išli na medeni mesec... Ukoliko neko hoće da hakuje vaš nalog, to može da uradi samo tako što zna koji ste mejl vezali za Fejsbuk. Ne mora da bude vičan haker, može to da bude i vaš kolega sa posla. On ukuca vaš mejl i na mestu za lozinku, koju je naravno „zaboravio", ukucavaće moguće šifre. Nakon trećeg pokušaja pojaviće mu se vaše sigurnosno pitanje. Sačekaće da prođe nekoliko dana i pitaće vas onako usput: „Ej, kako ti se zove pas?" - objašnjava Jovanovićeva.

Ona ističe da su informacije „curile" oduvek, samo što je to sada kompleksnije. Dodaje i da briga o privatnosti kod nas još nije na dovoljnom nivou zato što nije ni informatička pismenost, ali da će postajati sve veća.
- Važno je da se izlogujete kada isključujete računar, da ga zaključavate i da imate dobar antivirus. Nikada ne znate šta može da se desi ako neko zlonameran pročita mejl - može da ga pogrešno protumači, možete da doživite mobing, dobijete otkaz, da agencije dobiju vaše lične podatke... - navodi Jovanovićeva.
Advokat Nebojša Perović ističe da je jedno od osnovnih ljudskih prava garantovana tajnost pošiljke i pisma.
- Ovo osnovno ljudsko pravo odnosi se i na elektronsku komunikaciju, u koju spada mejl, odnosno, elektronsko pismo, jer on predstavlja savremeni oblik dopisivanja koji je zamenio klasično pismo i kovertu. Izuzetak čini jedino okolnost kada zbog potrebe tužilaštva, odnosno policije, kako bi se razjasnilo ili otkrilo krivično delo, može da dođe do audio i video nadzora određene osobe ili grupe i njihove komunikacije. Isključivo tada sud može policiji dati naredbu da nadzire nekoga, a u svim ostalim slučajevima, reč je o krivičnom delu - navodi Perović.

0 коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.