Reklame

Još ima poštenih ljudi! Ratni veteran bez nogu Suliman Šakirovski iz Niša našao je i vratio torbu sa oko 3.500 evra, iako preživljava od milostinje. U tome mu je pomogao Sreten Lalić, bivši radnik MIN-a, koji za hleb zarađuje prodajući pertle u Obrenovićevoj ulici u Nišu. Vlasnik torbe, bugarski državljanin Todor G., kao nagradu za plemeniti čin dao im je po - 10 evra!

„Tuđe nikada ne bih uzeo! Pare  dođu i odu, čast ostaje“, kaže  za „Alo!” Suliman Šakirovski
„Tuđe nikada ne bih uzeo! Pare dođu i odu, čast ostaje“, kaže za „Alo!” Suliman Šakirovski |Foto: K. Kamenov
- Video sam kako su neki ljudi zaboravili torbu na klupi u Obrenovićevoj ulici. Došao sam do klupe kolicima i uzeo torbu da je neko ne bi ukrao. Nisam je otvarao da vidim šta je unutra, ali sam odmah zamolio prijatelja Sretena, koji prodaje pertle, da ode do policije i prijavi šta sam našao jer ja vidim samo na jedno oko i ne mogu da telefoniram. Kada je došao policajac, predao sam mu torbu i tek tada sam saznao da je u njoj bilo oko 3.500 evra u evrima, levima i denarima - kaže Šakirovski.

I kartica, ključevi...
U torbi su se, osim novca, nalazili i kreditna kartica, lična karta bugarskog državljanina, vozačka dozvola i svežanj ključeva. Da je završila u pogrešnim rukama, njen vlasnik bi sigurno imao veću štetu od samog gubitka novca.
On kaže da novac ne bi uzeo, čak i da je znao da je u torbi.
- Tuđe nikada ništa nisam uzeo, iako sam siromašan. Kao rezervista, prošao sam sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji. Kao posledica toga javila se šećerna bolest i problem sa cirkulacijom, pa su mi amputirali obe noge. Imam penziju od oko 10.000 dinara i primam tuđu negu i pomoć, ali su to jedini prihodi za sedmočlanu porodicu.
Ne prosim, ali kada ljudi vide da nemam obe noge, sami mi ponekad daju neku paru, pa nekako preživljavamo. Sam tuđe nikada ne bih uzeo, pare dođu i odu, čast ostaje - kaže Suliman, koji je uz svu muku sa nogama i slep zbog katarakte na jednom oku i ima trostruki bajpas.

Lalić, nekadašnji radnik MIN-a, ističe da nije primio platu 36 meseci, ali da ni njemu ne bi palo na pamet da uzme tuđe pare.

- Nemam posao, tri godine sam bez plate, ali preživljavam poštenim radom - prodajem pertle u Obrenovićevoj ulici. Kada mi je Suliman rekao da je našao torbu, odmah sam otišao do policije i prijavio da neko dođe da je preuzme. Napravljen je zapisnik, a svaka novčanica je popisana po serijskim brojevima. Vlasnik torbe nam je dao po 10 evra. Nismo mi to zbog para uradili, isto bismo postupili i bez nagrade - kaže Lalić.

Bugarski državljanin Todor G. je poslom boravio u Nišu. Kada mu je policija javila da je torba nađena, bio je presrećan. Imao je veliku sreću da su je našli pošteni ljudi.
 

0 коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.