Reklame

Približava se stogodišnjica Prvog svjetskog rata i već se oštre istorijska pera, a među njima prednjači engleska istoričarka Margaret Mekmilan, koja, kako sama kaže, piše knjigu u kojoj neće štediti Srbe, a istoričar Kristofer Klark pokret “Mlada Bosna” uporedio je sa Al Kaidom, naveo je režiser Emir Kusturica.

“Teza engleske istoričarke je kako smo mi srušili austrougarsku carevinu, a sada smetamo Americi, koja je, prema mišljenju ove autorke, ono što je nekada bila slavna Austrougarska!”, istakao je Kusturica u kolumni pod naslovom “Pobunjeni anđeli” za list “Pres”.

Napomenuvši da Gavrilo Princip nije pucao na Franca Ferdinanda u Beču, nego na okupiranoj teritoriji, Kusturica je istakao da za Kristofera Klarka to ne bi bio podatak, ali je za njega to veoma važno.

Kusturica je upitao šta bi rekao gospodin Klark kada bi znao da su nacisti prilikom vojnog ulaska u Sarajevo 1941. skinuli mramornu ploču na kojoj je bila posveta mladobosancima?

Po završetku Drugog svjetskog rata tabla je vraćena, a Principove stope utisnute su u asfalt. Most preko puta mjesta gdje je Princip izvršio atentat dobio je ime Gavrila Principa.

Šta god se dešavalo u Bosni za vrijeme posljednjeg rata, naglasio je proslavljeni režiser, treba zabilježiti da je tabla Mlade Bosne ponovo skinuta i da je most koji se zvao Principov prestao tako da se zove.

On je podsjetio da je vojska Alije Izetbegovića skinula ploču i uništila stope Gavrila Principa, vajarski rad Voje Dimitrijevića.

“Ja sam preko puta tog mosta rođen. Prve sarajevske zime sam se igrao, preko puta, u parku Cara Dušana… Zašto mene nema na tom mostu, pitam se nekada? Upravo zbog toga što se više ne zove tako. Najviše zbog nemogućnosti da se odvojim od učenja i osjećanja koja su utkana u moje pamćenje kada sam bio dječak…”, naglasio je Kusturica u kolumni za “Pres”.

On je naveo da bi želio gospođi Mekmilan, a posebno gospodinu Kristoferu Klarku, da sugeriše na činjenice iz istorije bezakonja na Balkanu, a to je istina o suđenju mladobosancima.

“Kako je u sarajevskoj kasarni počelo suđenje za veleizdaju i pošto niko od revolucionara nije imao novac za advokata, sud im je dodijelio sudskog advokata, austrijskog državljanina Rudolfa Cislera. Ni sud, a najmanje tadašnja vlast, nije mogla ni da pojmi šta će im se desiti sa gospodinom Cislerom, austrijskim advokatom.

On je na suđenju između 12. i 23. oktobra dokazao da sudska vlast nije imala pravno pokriće za teret koji je stavila na Gavrila Principa. Gavrilo Princip nije mogao biti optužen za veleizdaju iz dva razloga! Austrijski, ali i ugarski parlament nikada nisu izglasali aneksiju BiH pa ona, prema tome, pravno nikada nije ni postala teritorija austrougarske carevine.

Dakle, izigravanje ideja o zakonu i pravu kao osnovnom načelu nisu samo specijalitet balkanskih zemalja. Kada pogledamo suđenja koja se odvijaju danas, pred našim očima, nelegalnost procesa postaje pravilo”, istakao je Kusturica.

Nakon sudskog procesa, naveo je on, život bečkog advokata bio je u opasnosti, jer ga je “rulja čekala ispred kasarne da ga linčuje, pa su Cislera stavili u bure ulja, iznijeli ga i tako mu spasili život”.

“Dogodine, na zakazanoj ‘proslavi’, u Sarajevu neće imati koga da spasavaju”, naglasio je Kusturica u kolumni “Pobunjeni anđeli”.

SRNA

0 коментара:

Постави коментар