Reklame


Građani svoje lične podatke ostavljaju svuda, ne znajući da za to većina nema pravo da im traži. Iako je Zakon o zaštiti ličnih podataka stupio na snagu pre četiri godine, mnogi ga se ne pridržavaju. Danas se ti podaci traže svuda, u poštama, bankama, sudovima, bibliotekama, portirnicama, stadionima, pa čak i prilikom reklamacije proizvoda
Legitimišu nas svi, iako nemaju zakonsko pravo
Lične podatke mogu da traže samo policija, uključujući i komunalnu, BIA, VBA, sudovi, carina i poreznici - ukoliko izvršite poreski prekršaj. Međutim, u praksi, ove podatke traže na svakom koraku. Često se kao osnovni vid identifikacije zahteva kopija lične karte, ali na taj način građani ostavljaju pored imena, prezimena, adrese, JMBG i fotografiju i otisak prsta
Oprezno sa ostavljanjem ličnih podatakaOprezno sa ostavljanjem ličnih podataka
Jedan od nezakonitih primera se desio pre nekoliko dana, kada je čitateljka Pressonline-a vratila proizvod u jednoj drogeriji i zahtevala novac nazad. Radnici su joj dali da popuni obrazac u kome se između ostalog traži i JMBG. 

"Pitala sam ih zašto je neophodan moj matični broj prilikom obične reklamacije proizvoda. Dobila sam odgovor da je u pitanju obrazac koji je propisan zakonom i da oni nemaju ništa sa tim" izjavila je naša čitateljka. 

Kao i većina građana, nije želela da pravi problem, niti da gubi svoje vreme, dala je podatke i dobila novac od proizvoda. Međutim, ova radnja, kao ni bilo koja druga, nema pravo da prikuplja lične podatke.

Prosečan građanin ostavi podatke na 300.000 mesta


Prosečan građanin Srbije ostavi tokom života svoje lične podatke na čak 300.000 mesta i adresa - od velikih javnih institucija kao što su MUP i RZZO, preko banaka i pošta pa do privatnih firmi, multilevel kompanija, turističkih agencija.
Samo u januaru ove godine, Kancelarija poverenika za zaštitu podataka o ličnosti imala je u radu 451 predmet, gde su se građani žalili da su im na ovaj ili onaj način zloupotrebljeni matični brojevi i adrese. Od toga, 92 predmeta je rešeno, a samo u tom mesecu stigle su 82 prijave.

Posebno se žale zaposleni na podatke koje prikupljaju poslodavci da bi vodili evidenciju o njihovom boravku na radnom mestu. Ispostavilo se da su takve mere u najvećem broju slučajeva suprotne zakonu, posebno kada se radnicima uzimaju otisci prstiju.

Ko sme da legitimiše?

Službena lica kojima ste u obavezi da, na uvid, pokažete ličnu kartu ili drugi dokument sa slikom na osnovu koga je moguće izvršiti identifikaciju, su:
  • Policija, pri Ministarstvu unutrašnjih poslova RS i to u slučajevima određenim Zakonom o policiji („Sl. glasnik” RS br. 101/2005), Zakonom o prekršajima („Sl. glasnik” RS br. 101/2005, 116/2008, 11/2009), Zakonikom o krivičnom postupku („Službeni list” SRJ br. 70/2001,68/2002, „Sl. glasnik” RS 58/2004, 85/2005, 115/2005, 49/2007, 72/2009, 76/2010);
     
  • Komunalna policije pri organima uprave, u skladu sa Zakonom o komunalnoj policiji („Sl. glasnik” RS br 51/2009).

0 коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.