Reklame


Cevi su položene na potezu od Briona pa sve do Prevlake te krajnje tačke u Boki Kotorskoj i u njima je bakrena žica. Instalacija je na hrvatskom delu dugačka oko 700 kilometara - na dubini od nivoa plićaka do 100 metara

tito neptun
(Foto: Jutarnji list)
ZAGREB - Hrvatska vlada će u sklopu plana objedinjavanja mreže javne rasvete u javnim preduzećima iskoristiti zaboravljeni tajni Titov vojni projekt Neptun. Time bi se omogućila široka primena interneta u državi. 

Infrastruktura rasvetne mreže tako više ne bi bila samo u vlasništvu telekomunikacijskih kompanija, nego i Hrvatske.

U gradnji mreže koristiće se oko 3000 kilometara postojeće instalacije u vlasništvu JANAF-a, HAC-a, Hrvatskih željeznica, Plinacroa, a sagrađena je uz trase auto-puteva, naftovoda, plinovoda, železničkih pruga. Tako bi se pokrio kopneni deo Hrvatske.

Za povezivanje obalnog i ostrvskog dela Hrvatske optičkim kablovima iskoristili bi se kablovi koje je od 1974. do 1990. godine u podmorju postavila bivša JNA. Reč je o supertajnom projektu Neptun koji je pokrenut za potrebe upravljanja raketnim sistemima te centralizaciju komunikacija. 

Cevi su položene na potezu od Briona pa sve do Prevlake te krajnje tačke u Boki Kotorskoj i u njima je bakrena žica. Instalacija je na hrvatskom delu dugačka oko 700 kilometara - na dubini od nivoa plićaka do 100 metara. O samom projektu malo se zna jer je veliki deo dokumentacije uništen. Ali, smatra se da su instalacije u dosta dobrom stanju.

- Postojeća podmorska infrastruktura idealna je za povezivanje jadranskih ostrva i dovođenje interneta na ta područja jer bez toga niko ne bi dovodio optički kabal na Vis ili Lastovo. To je jednostavno preskupo - tvrdi Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i šef uprave za e-Hrvatsku. On tvrdi kako iz cevi treba da  se izvuku bakrene žice i stavi optički kabal, što danas nije teško izvodljivo. Za tu infrastrukturu saznalo se pre otprilike mesec dana, kada je ministar odbrane Ante Kotromanović s tom informacijom došao u Vladu i rekao da MORH to ustupa državi na korišćenje. Ministra je na to upozorila grupa inženjera.

Mreža svetlovodne infrastrukture trebala bi poslužiti za povezivanje institucija državne uprave i javnih tpreduzeća u prenosu podataka i telefoniji. Za te potrebe iskoristilo bi se samo oko deset odsto kapaciteta mreže. Ostatak kapaciteta i infrastrukture mogao bi da se iznajmljuje. Nekoliko je mogućih opcija. Jedna je osnivanje državne kompanije za upravljanje tom infrastrukturom i iznajmljivanje kapaciteta rasvete, a druga da Hrvatska tu uslugu daje u koncesiju na nekoliko desetina godina.

0 коментара:

Постави коментар