Reklame


Odluka poslanika Srpske napredne stranke da naprečac uvedu Srbiju u vojni savez Rusije i zemalja centralne Azije u kome nema ni jedne evropske zemlje ne znači mnogo u vojnom i bezbednosnom smislu, ali šalje konfuznu poruku o pro-ruskoj orjentaciji u trenutku kada se sa zemljama Evropske unije dogovaramo o Kosovu. Pokazuje i da smo spremni da obećanja Rusiji ispunimo brzo, bez mnogo argumenata i bez javne rasprave.

Dmitrij Rogozin u nedavnoj poseti Beogradu
Odbor za spoljne poslove usvojio je glasovima vladajuće većine i DSS inicijativu SNS da se formira stalna delegacija Skupštine koja bi imala status posmatrača u Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (PS ODKB).

Odluka je usledila nepunih nedelju dana nakon posete potpredsednika ruske vlade Dmitrija Rogozina Beogradu, kada su mu predsednik Tomislav Nikolić i predsednik Skupštine Nebojša Stefanović to i obećali. Za uzvrat Rogozin je uzvratio mnogocitiranom rečenicom da će “Srbija postati jača država i to toliko jača da će svako prvo morati da razmisli pre nego što upotrebi oružje protiv nje”.


U javnosti o tome nije bilo rasprave, niti nam je objašnjeno šta znači odluka da se uključimo u vojni savez Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza Jermenije, Kazahstana, Tadžikistana, Uzbekistana, Azerbejdžana, Gruzije i Belorusije.

Predsednik Odbora Miloš Aligrudić (DSS) istakao je tokom rasprave da se ulaskom srpske delegacije u Parlamentarnu skupštinu ODKB ne narušava princip neutralnosti, nego se naprotiv uspostavlja ravnoteža jer je Srbija već u Parlamentarnoj skupštini NATO u istom statusu posmatrača.

Politički potez

Eksperti za vojno-bezbednosna pitanja kažu za “Blic” da je pre svega u pitanju politički potez koji može da negativno utiče na spoljno-politički položaj Srbije u osetljivom trenutku, a da o vojnoj neutralnosti, ravnoteži između zapadnog i istočnog vojnog saveza ne može biti reči jer za razliku od NATO, ruska vojna organizacija ODKB nije operativna, nema zajedničku komandnu strukturu, nema infrastrukturu i verovatno će im trebati godine da dostignu nivo zajedničkog delovanja kakav ima evro-atlantska alijansa.
Spisak “antiruskih” poslanika
Predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović je nakon glasanja na sednici Odbora za spoljnu politiku poimence pročitao imena poslanika DS i LDP koji su glasali protiv ulaska u PS ODKB i konstatovao da su oni “protiv Rusije”. Neobičan postupak, a u atmosferi koja je napravljena nakon što je desničarska organizacija Naši izašla sa spiskovima nepodobnih medija i nevladinih organizacija, demokrate je podsetilo na devedesete i spiskove Vojislava Šešelja.
- Ne čudi me postupak, jer stranka g. Stefanovića jako voli spiskove, ali je činjenica da je zloupotrebio svoju funkciju da javno iznese naša imena i obeleži nas izjavom da smo protiv Ruske federacije. To naprosto nije tačno. Mi smo samo tražili da se pre odluke čuje mišljenje ministra odbrane Aleksandra Vučića - kaže za “Blic” Borko Stefanović.

- Najveći problem sa ovom odlukom je što je ona doneta bez racionalnih argumenata i bez ekspertske rasprave, a da se javno ne znaju ni elementi Strateškog partnerstva sa Rusijom koji bi trebalo da bude potpisan sledeće godine. Uključivanje u ODKB u svojstvu posmatrača samo po sebi nije alarmantno jer ta organizacija postoji samo na papiru, ali je zabrinjavajuć trend i ukupna proruska atmosfera u trenutku kada se više približavamo EU. Uvek kada Srbija pravi korake u evropskim integracijama dešavaju se ili diplomatski incidenti ili neke neprikladni predlozi i odluke koji vuku na drugu stranu - kaže za “Blic” Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije.

Ona podseća da je proglašavanje vojne neutralnosti Srbije izvedeno takođe na neozbiljan način jer država nema usvojenu strategiju spoljne politike na osnovu koje bi se vojna neutralnost mogla proglasiti, kako to rade ozbiljne zemlje. S druge strane, ističe Milićeva, uključivanje u rusku alijansu nema mnogo smisla sa stanovišta bezbednosne politike jer su bezbednosni izazovi u najvećem broju regionalni, a ruski partneri su geografski veoma udaljene zemlje.

- Većina bezbednosnih pretnji je regionalnog karakreta, poput klimatskih promena i katastrofa, i logično je da se bezbednosna saradnja ostvaruje sa bliskim susedima koji imaju slične probleme, a ne sa udaljenim zemljama - ističe Jelena Milić.

Šta donosi posmatrački status

Ne bi bilo prvi put da Srbija vuče suprotne poteze od svih drugih evropskih zemalja u čije ekskluzivno društvo želi da uđe i sa kojima ima najveću trgovinsku razmenu. Odluka o ulasku u ruski vojni savez posebno je problematična nakon poslednjeg samita Oebsa na kome je došlo do oštrog sukoba zapadnih zemalja sa Rusijom kojoj je zamereno sprečavanje demokratskih promena u zemljama jugoistočne Evrope. Zemlje koje su deo ruskog vojnog saveza ne svrstavaju se u zemlje sa demokratskim poretkom, a Gruzija je u taj vojni savez ušla priterana sistemom ucena.

Dmitrij Rogozin i Aleksandar Vučić
- Odluka o priključenju ruskom vojnom savezu imaće dalekosežne negativne posledice. Od posmatračkog statusa u PS ODKB se ne može očekivati nikakva korist, jer takav status ništa ne donosi, ali se odluka doneta u dnevno-političke svrhe može veoma negativno odraziti na naše evropske integracije, razgovore o Kosovu i one koji će biti otvoreni o Republici Srpskoj. Kako nama u Srbiji može pomoći Tadžikistan. U vojni savez sa Rusijom ušle su slabe države koje imaju resurse za koje postoji ruski interes - komentariše za “Blic” Zoran Dragišić, profesor i programski direktor Međunarodnog instituta za bezbednost.

Stevica Deđanski, predsednik Centra za razvoj međunarodne saradnje, i jedan od istaknutih eksperata iz krugova koji se zalažu za tešnju saradnju sa Rusijom, smatra takođe da bi ulazak Srbije u ODKB mogao izazvati negativne reakcije Zapada jer se to do sada najčešće tako događalo.

- Svako otvaranje ka Rusiji izaziva antikampanju sa Zapada jer kod njih postoji strah da bi se Srbija mogla geo-politički okrenuti ka Istoku. Međutim, smatram da bi i Zapadu, a ne samo nama bilo u interesu da imamo balansiran pristup.

Prethodna vlada je zagovarala vojnu neutralnost, a nije dozvoljavala ulazak u ODKB, a takav bezalternativni pristup nije dobar. Smatram da će i ova vlada nastaviti istu takvu politiku, a da je odluka o ulasku u ODKB samo maska.

Održavanje balansiranog pristupa sa Zapadom i Istokom omogućava da izbegnemo uslovljavanja koja su dolazila sa Zapada - kaže za “Blic” Deđanski i ističe da će od ulaska u ruski savez biti najviše ekonomske koristi.

Ishitrenom donošenju odluke o ulasku u ruski vojni savez o kojoj će konačnu reč dati Skupština Srbije, usprotivili su se članovi Odbora iz iz Demokratske stranke i Liberalno demokratske partije, koji su tražili da pre ove odluke treba pribaviti mišljenje ministara odbrane i spoljnih poslova i upozorili da odluka može imati ozbiljne posledice. Vladajuća većina, predvođena naprednjacima, ignorisala je ovo upozorenje.

0 коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.