Reklame


Beograđanin Nikola Ranković (25), nekada student generacije Hemijskog fakulteta u Beogradu sa svim desetkama u indeksu, nije izgleda dovoljno dobar domaćim firmama: od završetka fakulteta nije dobio nijednu ponudu za posao! Nikola sprema doktorat u Francuskoj, gde namerava i da ostane po sticanju visokog zvanja.

Nikola u Kini, na jednom od putovanja
Nikola se po završetku studija usavršavao čuvenom pariskom fakultetu “Ekol normal superiur”, zatim na Berkli univerzitetu u Kaliforniji i trenutno na Naftnom institutu u Francuskoj.

Želja mu je da se zaposli u naftnom, odnosno energetskom sektoru na polju obnovljivih izvora energije. Zanimljivo je da je za Nikolin razvojni put zaslužna - kuhinja.

- Hemiju sam otkrio iz dečjih enciklopedija i uvek sam je povezivao s spravljanjem lekova i kozmetike. Kao klinac sam provodio sate mešajući sastojke iz kuhinje i jedva čekao da u sedmom razredu dobijem hemiju.

Interesovanje se razvilo u srednjoj školi, usledile su nagrade s takmičenja i nakon završene gimnazije Ruđer Bošković, upisao sam Hemijski fakultet 2004. - priča Ranković koji je bio đak generacije i u gimnaziji. Pošto je tokom dve godine studiranja imao prosek deset Nikoli se ukazala prilika da se usavršava u inostranstvu.

- Imao sam punu podršku profesora da nastavim studije u Francuskoj. Nakon položenih prijemnih, dobio sam stipendiju koju škola dodeljuje najuspešnijim studenatima.

Tokom master studija sam boravio na Berkli univerzitetu, a doktorske studije upisao sam 2009. na Naftnom institutu u Francuskoj i nadam se da ću ih završiti do kraja ove godine - kaže Ranković. Nikola živi sam u Parizu, a iako mu nedostaju najbliži kaže da je teško verovati da bi prihvatio poslovnu ponudu iz rodne zemlje.

- Nisam dobio nijednu ponudu za posao u Srbiji. Da budem iskren, nakon svega sto je preživela industrija bivše Jugoslavije, niza neuspelih privatizacija i bankrota, treba još investicija i vremena za oporavak vitalnih grana. Samim tim i perspektive za zaposlenje u Srbiji su daleko slabije - objašnjava Nikola.

Srbija zaostaje u uslovima školovanja
Ranković ne vidi suštinsku razliku u stručnosti predavača na fakultetu u Srbiji i inostranstvu. Ključnu prednost svetski priznati fakulteti imaju, kako kaže, u uslovima i metodama pristupa nastavi i radu.
- U Srbiji se studijski programi mahom oslanjaju na literaturu koja je često zastarela, dok tehnička oprema mnogih laboratorija datira iz sredine 20. veka. Studenti su u takvim uslovima na kraju studija obučeni za rad sa metodama koje se praktično više i ne primenjuju, što automatski otežava publikovanje ili prezentaciju radova na inernacionalnom nivou - kaže Nikola.

0 коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.